TOP 10 RUSIJA

10 najbogatijih rusa

Ako bi neko pitao šta najbolje uspeva u Rusiji, odgovor bi slobodno mogao da bude – milijarderi! Samo u poslednjih godinu dana, naime, broj milijardera iz Rusije koji su dospeli na „Forbsovu’’ listu najbogatijih ljudi na svetu gotovo je udvostručen. Prema podacima američkog časopisa, ruskih državljana sa statusom dolarskih milijardera danas je 87, što je 34 više nego godinu dana ranije.

Brandomania, avgust 2008

Vrednost njihove imovine procenjuje se na oko 471 milijardu dolara, što je dvostruko više od budžetskog prihoda Rusije u 2007. godini, kada je iznosio 229 milijardi dolara, odnosno oko 30 odsto ruskog bruto nacionalnog dohotka. Svako poređenje sa srpskim budžetom, za koji je u 2008. godini planirano da se napuni sa 12 milijardi dolara je, u ovom slučaju, besmisleno. Poseban kuriozitet predstavlja činjenica da je za samo šest godina (prvi milijarderi iz Rusije na „Forbsovoj listi’’ našli su se 2002. godine) Rusija dospela na drugo mesto po broju najbogatijih ljudi na svetu. Daleko ispred nje sada je samo Amerika, sa 469 milijardera.

Najbogatiji Rus sa imovinom od 28 milijardi dolara je Oleg Deripaska (40), koji se uvrstio među deset najbogatijijh na svetu, na devetoj poziciji. Samo u toku prošle godine on je svoju imovinu uvećao za 11,8 milijardi dolara. Deripaska, koga u Rusiji zovu i „kralj aluminijuma i nikla“, dobro je poznat i u Srbiji, s obzirom da je njegova firma „Basic element“ učestvovala u jednoj od dve neuspešne prodaje borskog rudnika bakra (jednog od četiri u Evropi). On je sa čelnog mesta najbogatijih ruskih oligarha još 2006. godine potisnuo Romana Abramoviča, vlasnika najvećeg proizvođača čelika u Rusiji, „Evraz grupe“. Dok je Deripaska lane bezmalo udvostručio vrednost svoje imovine, Abramovič je u tom razdoblju uspeo da svoje bogatstvo uveća za „svega“ dve milijarde dolara, na ukupno 23,5 milijardi dolara, što mu je bilo dovoljno da zauzme 15. mesto na „Forbsovoj“ listi. Njegova najpoznatija investicija bila je, međutim, kupovina londonskog fudbalskog kluba „Čelsi’’. Među najvećim ruskim milijarderima su i Alekesej Mordašov (na 18. mestu sa 21,2 milijarde), Mihail Fridman (na 20. mestu sa 20,8 miiljardi), Vladimir Lisin (na 21. mestu sa 20,3 milijarde), Prohorov (na 24. mestu sa 19,5 milijardi) i Vladimir Potanjin (na 25. mestu sa 19,3 milijarde dolara).

Deset najbogatijih Rusa (u za gradi levo od imena - rejting na „Forbsovoj’’ listi)

01 (9) Oleg Deripaska (40 god.)

Bogatstvo: 28 milijardi dolara Nekadašnji trgovac metalima preživeo je gangsterski rat u postsovjetskoj aluminijumskoj industriji. U sastavu njegove holding kompanije „Basic element“ danas su aluminujumska kompanija „Rusal“, fabrika automobila „GAZ’’, fabrika aviona „Aviacor“ i osiguravajuća kompanija „Ingosstrah“. „Rusal“, „SU AL’’ i švajcarski „Glencore International“ udružili su se 2006. godine u „United Company Rusal“, što je danas najveći svetski proizvođač aluminijuma. Poslove je proširio i na Nigeriju i Kinu. Uključio se i u proizvodnju uglja u Kazahstanu, a ulaže i u izgradnju nuklearne elektrane u istočnoj Rusiji. Pokušava da postane suvlasnik i u „Norilsk Niklu“, protiv čega se bori drugi suvlasnik kompanije, takođe milijarder Vladimir Potanjin. Oženjen je rođakom bišeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina

02 (15) Roman Abramovič (41 god)

Bogatstvo: 23,5 milijarde dolara Abramovič je još kao mali ostao bez roditelja. Napustio je fakultet i u seriji kontroverznih izvoznih poslova sa naftom, u ranim ’90-im, stekao veliko bogatstvo. Veliki uzlet doživeo je kada se 1995. godine udružio sa, danas takođe milijarderom, Borisom Berezovskim, kako bi, ispod realne tržišne cene, kupili naftnog giganta „Sibneft“. Kada je Berezovski 2000. godine pobegao iz Rusije, svoj deo je prodao upravo Abramoviču. Tokom 2003. i 2004. godine, Abramovič je Olegu Deripaski prodao svoj udeo u „Rusalu“, a 2005. godine prodao je i 72,6 odsto „Sibnefta“, državnom energetskom gigantu „Gaspromu“ za 13 milijardi dolara. Godinu dana kasnije kupio je akcije „Evraz grupe“, najvećeg proizvođača čelika u Rusiji, koji posluje kao deo britanske kompanije „Highland Gold“. Deo novca potrošio je i na kupovinu londonskog fudbalskog kluba „Čelsi“. Sa Irinom, od koje se razveo, ima petoro dece. Iako se drži podalje od očiju javnosti, ponekad ga je moguće videti u društvu Darie Žukove, za koju se veruje da mu je nova devojka.

03 (18) Aleksej Mordašov (42 god)

Bogatstvo: 21,2 milijarde dolara
Aleksej je odrastao u radničkoj porodici. Sredinom ’80-ih studirao je ekonomiju u Lenjingradu. Kasnije je postao finansijski direktor čeličane. Vremešni generalni direktor posavetovao ga je, jednom prilikom, da kupi deonice kompanije, kako fabrika ne bi pala u ruke strancima. Mordašov je otkupio većinu deonica, postavši tako generalni direktor fabrike iz koje je iznikao konglomerat koji obuhvata i proizvodnju automobila, rudnike uglja, luke i transportne kompanije. Njegov „Severstal“ danas je treća po veličini kompanija za proizvodnju čelika u Rusiji, sa tendencjiom da se probije na prvo mesto. Mordašov je kupio francuski „Rouge Industries of Dearborn“ i italijanske čeličane „Lucchini“, ali je 2006. godine izgubio bitku za kupovinu giganta u oblasti proizvodnje čelika, kompanije „Arcelor“. Bolju ponudu od njega dao je indijski milijarder Lakšmi Mital.

04 (20) Mihail Fridman (43 god)

Bogatstvo: 20,8 milijardi dolara
Fridman je detinjstvo proveo u ukrajinskom gradu Lavovu, a studirao je na moskovskom Institutu za čelik i legure. Sa drugarima sa fakulteta, koji su danas takođe milijarderi, Germanom Kanom i Aleksejem Kuzmičevim, ’90- ih je osnovao „Alfa grupu“. Danas je to velika kompanija čije se polje delatnosti proteže od nafte, preko maloprodaje, do telekomunikacija i bankarstva. Jedan od njegovih nekada podređenih saradnika bio je i politički savetnik bivšeg ruskog predsednika Vladimira Putina. Njegova naftna kompanija „TNK’’ spojila se sa britanskim BP-om. Trenutno je fokusiran na telekomunikacije, a njegova „Altimo grup“ posluje u Ukrajini, Turskoj, Rusiji i Uzbekistanu. Posle višegodišnjeg sudskog spora, dobio je i bitku u borbi za vlasništvo nad trećim po veličini mobilnim operaterom u Rusiji, „Megfonom’’.

05 (21) Vladimir Lisin (51 god)

Bogatstvo: 20,3 milijarde dolara Priča o Vladimiru Lisinu je priča o uspešnom proleteru. Prvi posao dobio je kao mehaničar u rudniku uglja. Nakon (24) Mihail Prohorov (42 god) Bogtastvo: 19,5 milijardi dolara Zajedno sa Vladimirom Potanjinom osnovao je holding kompaniju „Interros“ koja je u svom delovanju pokrivala oblasti metalurgije, građevinarstva, poljoprivrede i medija. Sa Potanjinom se razišao, podelivši učešće u „Interrosu“, ubrzo nakon, medijski veoma propraćenog hapšenja u francuskom ski-centru Courchevel, početkom 2007. godine (pušten je bez ikakvih optužbi). Potanjinu je otkupio Prohorovljev udeo u „Norilsk niklu“, najvećem svetskom proizvođaču nikla i paladijuma, dok je Prohorov od Potanjina kupio njegove deonice u najvećem ruskom proizvođaču zlata „Polyus Goldu“. što je završio studije na Sibirskom metalurškom institutu, zaposlio se u čeličani. Kada je njegov šef 1991. postavljen za ministra za metalurgiju, Lisin je došao sa njim u Moskvu. Godinu dana kasnije pridružio se grupi trgovaca okupljenih u kompaniji „Trans-World Group“, koja je ubrzo zagospodarila poslovima izvoza čelika i aluminijuma iz Rusije. I dok su njegovi partneri otišli svako na svoju stranu, Lisin se usredsredio na fabrike i 2000. godine postao većinski vlasnik u čeličani „Novolipetsk“. Početkom 2004. godine kupio je i luku u Sankt Peterburgu.

06 (24) Mihail Prohorov (42 god)

Bogtastvo: 19,5 milijardi dolara Zajedno sa Vladimirom Potanjinom osnovao je holding kompaniju „Interros“ koja je u svom delovanju pokrivala oblasti metalurgije, građevinarstva, poljoprivrede i medija. Sa Potanjinom se razišao, podelivši učešće u „Interrosu“, ubrzo nakon, medijski veoma propraćenog hapšenja u francuskom ski-centru Courchevel, početkom 2007. godine (pušten je bez ikakvih optužbi). Potanjinu je otkupio Prohorovljev udeo u „Norilsk niklu“, najvećem svetskom proizvođaču nikla i paladijuma, dok je Prohorov od Potanjina kupio njegove deonice u najvećem ruskom proizvođaču zlata „Polyus Goldu“.

07 (25) Vladimir Potanjin (47 god)

Bogatstvo: 19,3 milijarde dolara Osim što je poslovao sa Prohorovom, Potanjin je radio i kao pomoćnik ministra ekonomije i kao partner američkom milijarderu Džordžu Sorosu u telekomunikacionoj kompaniji „Svjazinvest“. Važi za filantropa i velikog poklonika umetnosti.

08 (36) Sulejman Kerimov (42 god)

Bogatstvo: 17,5 milijardi dolara Veći deo njegovog bogatstva potiče od akcija u „Gaspromu“ i jednoj od najvećih ruskih banaka „Sberbank“. U jesen 2006. godine doživeo je tešku saobraćajnu nesreću nakon što je, na rivijeri u Nici, izgubio kontrolu nad svojim „ferarijem’’. Akcije svoje kompanije „Polimetal“, koja drži rudnike zlata i srebra, izneo je 2007. godine na londonsku berzu. Planira da izgradi veliko stambeno naselje u predgrađu Moskve. Početkom 2008. godine drugi put za redom izabran je za poslanika u ruskom parlamentu.

09 (54) German Kan (46 god)

Bogatstvo: 13,9 milijardi dolara
Rođeni Kijevljanin diplomirao je na moskovskom Institutu za čelik i legure 1988. godine. Već sledeće godine je sa Mihailom Fridmanom osnovao trgovačku kompaniju „Alfa–Eko“, iz koje je kasnije nastala „Alfa grupa“. Vodi naftne poslove ove kompanije, kao izvršni direkrot i član Upravnog odbora „TNK – BP’’.

10 (56) Vagit Alekperov (57 god)

Bogatstvo: 13 milijardi dolara
Rođen je u Bakuu, gde je i studirao na azerbejdžanskom Institutu za naftu i hemiju. Počeo je, kao operater na naftnoj bušotini u Kaspijskom moru, 1972. godine. Do 1990. godine bio je pomoćnik ministra za sovjetsku naftnu industriju. Godinu dana kasnije uzeo je tri velika državna naftna polja – Langepas, Uraj i Kogaljim (LUK) i osnovao „Lukoil“, koji je uskoro privatizovan u korist menadžmenta koji je kontrolisao Alekperov. Zahvaljujući dobrim vezama sa Vladimirom Putinom, i dalje je na čelu jedne od samo nekoliko preostalih privatnih naftnih kompanija u Rusiji. Trenutno proširuje poslove u oblasti gasa u Americi, Libiji i Iraku.


Čitajte više u štampanom izdanju magazina Brandomania

© 2008-2012 Freemental Communications. Sva prava zadržana. Naslovna O nama Partneri Uslovi korišćenja Kontakt