5 najmoćnijih žena
Tekst: Gordana Ristić, Foto: arhiva, maj 2008 |

Umetnice uvek
predstavljaju moć talenta i društvenog položaja koji nosi novac i
slava, a političarke – moć države ili funkcije, sa primesama ličnih
osobina - poštenja, iskrenosti, znanja, tolerancije, šarma, lepote –
ako ih poseduju.
Žene pisci su moćne ukoliko prodaju milione knjiga – preciznije
400 miliona, što je slučaj sa J.K.Roling za svih šest nastavaka
„Harija Potera’’. Žene poput Opre Vinfri su od onih koje veruju u
snagu principa : da se bude bolji i da se misli na druge. Upravo
tako opisuju Opru – vlasnicu emisije, časopisa, producentske
kuće – brenda vrednog 2,4 milijarde dolara, i Akademije za žene
lidere. Opisuju je kao ženu koja je okrenuta brigama drugih ljudi –
poslovno i privatno. Njen glas se čuje, i ona ga uvek koristi pravim
povodom. Milioni širom sveta identifikuju se sa jednom moralnom,
sjajnom, toplom ženom, bez „holivudskih mera’’ ali velikog srca… I
sa bogatstvom koje je stekla posle siromaštva i velikih borbi.
KAKO STVARI STOJE U SRBIJI
Kada među naših prvih 5 bude i pandan J.K. Roling – smatraću da
smo društvo pravih vrednosti. Samo jedna od pet da bude pisac - to
što tražim i nije previše. Kakav je uticaj žena u Srbiji danas? I da li
se taj uticaj prenosi na bolji položaj „nevidljivih’’ žena, koje nečujno i
nevidljivo pate, od kojih je svaka treća zlostavljana, bez adekvatnog
prisustva u politici, biznisu, ili bolje rečeno, svuda gde se odlučuje?
Po istraživanjima dnevnih novina i rangiranjima „čaršijskog’’
karaktera, ili prema anketama ’’prvih 100’’ - u istom košu su narodne
pevačice, naučnice, poslovne žene, političarke, novinarke.
Koji su kriterijumi za moć u Srbiji - posebno ako je nosilac moći
žena - pitali smo neke od moćnih žena, najčešće biranih na
listama moćnih i popularnih: Milku Forcan, Madlenu Zepter,
princezu Jelisavetu, Zoricu Tomić, Anu Ivanović, Jelenu Janković,
Olju Ivanjicki, Sonju Licht… Lepa Brena I Ružica Đinđić nisu dale
svoje odgovore.
Zašto kod nas žena ne može da manifestuje moć promenom,
jedinom pravom potvrdom društvene moći? I da li to znači da je moć
žena precenjena i predstavlja još jednu (medijsku) virtuelizaciju
Srbije? Ne treba se pitati da li je razlog u ženama ili muškarcima.
Zajedno smo celina. Ali ko ima više moći ima i više odgovornosti.
U svetu je najuticajnija žena svakako britanska kraljica Elizabeta
II, ali i premijerka Nemačke Angela Merkel, koja je već drugu godinu
za redom na čelu Forbsove liste najmoćnijih žena sveta. Njihova
moć je politička, a moć uticaja direktna. Prisustvom u medijima
žene imaju indirektan uticaj - koji time ipak nije manji. Pravi primer
za to je Andjelina Džoli, njen humanitarni rad i angažman, kao i moć
da, sa svog seksi imidža, skrene pažnju na one kojima je pomoć i
ljubav najpotrebnija – na siromašnu, bolesnu i napuštenu decu.
...
Sonja Licht - predsednica Fonda za političku izuzetnost smatra da su u Srbiji kriterijumi moći novac, politička pozicija, mreža partijskih, prijateljskih i rođačkih veza, lepota, intelektualni, moralni i stručni kvaliteti ličnosti. Kada je reč o ženama, izgled je još značajniji, iako se sve više probijaju i žene koje su uspele da se nametnu svojim stručnim i intelektualnim kvalitetima.
’’Značaj novca je naročito porastao od kada smo uronili u kapitalizam, i to u njegov dosta primitivni oblik. Zanimljivo je da novostvoreni bogataši pomalo, ali ipak vidljivo, pokazuju potrebu da svoj ugled uvećaju, za sada još uvek skromnim, ulaganjima u kulturu, umetnost i humanitarni rad. Toga će biti sve više, kao što je to bio slučaj i sa drugim društvima koja su nadilazila nivo primitivnog, otimačkog kapitalizma. Uverena sam da bi upravo moćne žene, na istaknutim položajima, morale biti nosioci uljuđivanja, humanizacije moći u našem društvu’’, kaže gospođa Licht i dodaje da, kada god može, nastoji da naglasi koliko je važno za razvoj društva, za njegovu humanizaciju i demokratizaciju, da žene zauzmu mesta koja im po znanju, stručnosti i sposobnostima pripadaju.
„Još uvek je veoma malo žena na mestima gde se nalazi istinska moć: u izvršnoj vlasti i u upravnim odborima velikih preduzeća. Takođe, smatram nedopustivim da se žene diskriminišu na radnom mestu tako što za isti rad dobijaju manju platu, da bivaju izložene nasilju u društvu i porodici. U svojim medijskim nastupima često sam naglašavala i da je obaveza uspešnih, u javnosti prepoznatih i prisutnih, žena da se bore za prava onih žena koje su ”nevidljive“ i nezaštićene. Da bismo humanizovali naše društvo, moramo na velika vrata u naš privatni i javni život uvesti i jednu često zaboravljenu vrednost - solidarnost.’’ U Srbiji žene niko ne shvata ozbiljno. Koliko puta smo, posle nastupa neke pametne žene na TV-u, mogli da čujemo komentar u stilu: „Žena, a još i pametna!’’
Ali, naviknite se, biće vam lakše, jer dolazi vreme obrazovanih, uspešnih, ostvarenih i lepih žena - na sreću pravih muškaraca! Ostalima će biti teško. Ne znamo da li će se toga prepasti oni kojima bi odgovaralo da ni Srbija, a ni slika o Srbiji, ne budu bolji – već da sve bude toliko loše da oni deluju dobro, iako znaju da takvi nisu. Ali žene uvek žele bolje. I zato, pustite da vas na svoj „lepši’’ način nateramo da budete bolji. Jer, u istoriji i politici događa se velika promena (ako niste primetili): od mačoističkog konfliktnog perioda, kada su bitke i ratovi bili glavni pokretač – ulazimo u fazu mirenja i rešavanja problema. Za novu istoriju žene su idealne. U Severnoj Irskoj je predsednik upravo žena - Meri Mek Alesi. Ona je politiku konflikta zamenila politikom konsenzusa. Uspela je da vekovni krvavi konflikt između katolika i protestanata zameni mirom.
Čitajte više u štampanom izdanju magazina Brandomania